"In kaj sploh lahko naredijo s Cimosom. Davkoplačevalci smo že dali za to podjetje 127 mio evrov in EU dodatnega davkoplačevalskega denarja ne dovoli. Ne dovoli zaradi izkrivljanja konkurence!!!"

Mi lahko nekdo pove, v kakšni obliki smo davkoplačevalci dali Cimosu 127 mio evrov?

Between September 2014 and March 2015, the Commission received several letters from a private citizen, Ms. Olga Filakovic, representing a Canadian company, Hormess International Limited. In her letters Ms. Filakovic alleges that Cimos' balance sheet was fraudulently increased by at least EUR 20 million of laundered money, which (with interest accrued) adds up to EUR 35 million granted by Slovenia as part of the restructuring aid; that her company is entitled to be paid damages and – as a creditor - is seeking from Cimos and Slovenia EUR 60 million, a receivable which is allegedly registered at the District Court of Koper; and that Cimos falsified financial documentation in order to hide debts owed to her clients in relation to an office building that Cimos did not own but sold for EUR 9.75 million.
ec.europa.eu/competi..._156_2.pdf

Odvjetnica Filaković tvrdi da je preko njega oštećena i hrvatska država za barem 200 milijuna eura, a Državno odvjetništvo je uključeno u dva sudska postpuka koji traju. Unatoč svemu tome, zgrada se uklanjanja. Na njoj bi, prema informacijama koje je Nacionalu dao Nikica Gabrić, trebala biti nova bolnica. Sud još nije odlučio hoće li zabraniti rušenje.Nevjerojatna priča o objektu počinje u osamdesetim godinama, kada koparski proizvođač automobilskih dijelova Cimos dobiva pravo građenja na zemljištu u Zagrebu. Udio od 46 posto prepušta slovenskoj tvrtci Građenje koja u zamjenu treba napraviti zgradu. Kada Građenje upada u probleme, njegov udio preuzima tvrtka Cef-ing u vlasništvu 650 malih slovenskih i hrvatskih dioničara. Ulažu protuvrijednost od 22 milijuna eura i zgradu dovode pred dovršetak kada počinje rat. Dok se Jugoslavija raspadala i bijesnio rat, o investiciji se nitko nije brinuo. No, Cimos krajem 90-ih s jedne strane daje zgradu Riječkoj banci na ime duga od 40 milijuna tadašnjih njemačkih maraka iako nikada nije bio stvarni vlasni. Nakon propasti Riječke banke, državne sanacije i prodaje Ersteu, nitko nije problematizirao što zgrade nema u bilanci banke ili Fonda za privatizaciju, pa odvjetnica Filaković tvrdi da je tu nastala šteta za državu. Cimos u međuvremenu uspjeva zgradu prodati preko fiktivne tvrtke Hypo Consultantsu, nekretninskom polsu Hypo banke.
arhiva.nacional.hr/c...a-hrvatsku

"A s Šobo so povezani tudi drugi interesi. Če boste spremljali razpletanje še ene mednarodne afere (banka Hypo), v katero bodo vpleteni tudi posamezniki iz Slovenije, vam bodo bolj jasni interesi pa tudi imena ljudi, ki stojijo za nerazumnimi pritiski, da bi Šobo vrnili v Slovenijo in ga imeli pod nadzorom," je bila skrivnostna Filakoviceva: "Stroški, ki jih mora Slovenija plačati Kanadi, so že zdaj višji od pol milijona dolarjev in se z vsakim dnevom povečujejo. Očitno je, da je ta igra okoli Šobe za nekatere veliko vredna..."
www.dnevnik.si/1042348413

dokapitalizacija, jamstva, konverzija terjatev v kapital