Prikaz samo enega sporočila - znotraj teme...

pobalin sporočil: 14.456
[zoran13]
Hrvaški pravnik Miloš: Hrvaška bi morala tožiti Slovenijo na sodišču v Hamburgu. Marko Pavliha: kdo je to Miloš?
5.januar 2018
www.domovina.je/hrva...-to-milos/
Je ta domovina.jevski "hrvaški pravnik" in jutarnjelistni "vodeći stručnjak za pomorsko pravo" isti kot tale prof. dr. sc. Ivan Miloš?
Prof. dr.sc. Ivan Miloš rođen je 30.04.1948. godine u selu Bajagiću, grad Sinj. U Rijeci je završio Ekonomski fakultet 1979. godine gdje je, također na Ekonomskom fakultetu, magistrirao 1983. godine. Doktorsku disertaciju, pod nazivom “Informacijski sustav u funkciji suvremene tehnologije prometa” obranio je na Fakultetu za pomorstvo i saobraćaj u Rijeci 1989. godine, te stekao doktorat tehničkih znanosti iz područja tehnologije prometa.
Od 1966. do 1998. godine radio je u poduzeću “Luka” Rijeka gdje je obavljao različite poslove i radne zadatke, od tehnologa - organizatora prekrcaja na brodovima i rukovoditelja lučkih skladišta do direktora OUR-a „Rijeka“ te pomoćnika generalnog direktora za strateški razvoj. Od 1999. do 2003. godine obnašao je funkciju projektanta, osnivača i direktora “Splitsko —Dalmatinske slobodne zone” Split, koja je u većinskom vlasništvu Splitsko-dalmatinske županije. Godine 2003. pozvan je i izabran za profesora na Veleučilištu u Rijeci, gdje mu je došla ponuda od strateških partnera iz Europske unije, s kojima je i prethodno surađivao, za vrijeme SFRJ, na velikim razvojnim projektima iz područja međunarodnog javnog prometa i stvaranja uvjeta za FDI (Foreign Direct Investnments) ulaganja kapitala, da se izravno uključi u nove strateško-razvojne projekte EU čiju izradu financira Europska komisija sa nepovratnim financijskim sredstvima. Iz sjedišta Delegacije Europske unije u Zagrebu potvrđuju da je prof. Miloš uredno i uvijek, prije ugovorenog roka, izvršavao svoje ugovorne obveze prema EU i da su njegovi projekti dovršeni te prihvaćeni od naručitelja.
Tijekom dugogodišnjeg rada na većem broju vrlo složenih razvojnih programa i projekata, objavio je i na međunarodnim savjetovanjima izlagao više od 50-tak recenziranih znanstvenih i stručnih radova iz područja prometnog i 1učkog sustava, robno-transportnih centara i terminala, unutarnjeg transporta i skladištenja te projektiranja i primjene suvremenih informacijskih i ekonometrijskih modela i sustava u funkciji suvremene tehnologije prometa (EDIFACT).
U isto vrijeme bio je član znanstvenih i stručnih društava te aktivni organizator i sudionik brojnih znanstvenih i stručnih rasprava iz područja prometa, ekonomske strategije i 1učkih sustava. Dugogodišnji je član i potpredsjednik „Hrvatskog znanstvenog društva za promet“ (HDZP) Zagreb, član uređivačkog odbora znanstvenog časopisa „Suvremeni promet“, Član savjeta za pomorstvo HAZU, a od 14. ožujka 2009. godine član je i Hrvatske akademije tehničkih znanosti.
Piše i govori talijanski jezik, a aktivno se služi engleskim jezikom.
www.pomorskodobro.co...ectionid=1
Po navedenih letnicah je gospod od svojega 18 leta delal v reški luki, študiral ob delu, z 31 leti diplomiral in kasneje še magistriral iz ekonomije, doktoriral pa iz tehničnih znanosti, napredoval na direktorska mesta, vse na Reki, vse v globokem socializmu, ki mu je očitno zagotovil lepo socialno mobilnost. Zato je pljunuti, da na stara leta penzionersko dolgočasje preganja z gostovanjem na (spletno že umrlem) tink-tanku ISPH proslulega Tomislava Karamarka.
hrvatskonebo.org/201...-heritage/
Občasno se profesor doktor kratkočasi še s politično kričečimi izjavami za tozadevno dojemljive medije.
“Hrvatska je u arbitražu ušla pod javnom ucjenom i flagrantnom prisilom Slovenije koja joj je javno blokirala gotovo 50% poglavlja u pregovorima s Europskom komisijom”, stoji u tekstu pod naslovom “Arbitraža sa Slovenijom u izravnom je sukobu s međunarodnim javnim pravom” prof. dr. Ivana Miloša za potrebe Instituta za sigurnost i prosperitet Hrvatske (ISPH) koji je osnovao Tomislav Karamarko.
www.jutarnji.hr/vije...s/6337650/

Vse ocene tega sporočila:

Gostje ne morejo pregledovati ocen